Glazba utječe na inteligenciju djeteta. U kojoj dobi da počneš i koji instrument da izabereš?

Mozartova sonata i štakori u labirintu

Neuroznanstvenici diljem svijeta dugo su smatrali da slušanje Sonata za dva klavira u D-duru Wolfganga A. Mozarta poboljšava prostornu maštu. Pomutnju je izazvao eksperiment neurologinja s Kalifornijskog sveučilišta, koji su 1993. studentima puštali razne snimke, a potom su trebali složiti trodimenzionalne predmete od papira. Najbolje rezultate na testu postigli su studenti nakon slušanja klavirske sonate.

Efekt je, istina, nestao nakon 15 minuta, ali znanstveni je tim Frances Rauscher nastavio istraživati, ovaj put na štakorima. Mozart uspio je poboljšati sposobnost štakora da se oslobode iz eksperimentalnog labirinta, a čak su i oni štakori koji su Sonatu upoznali još u majčinu tijelu postigli dobre rezultate.

Sensacija postaje mit

Sami autori odmah nakon objave eksperimenta upozoravali su na potrebu provođenja dodatnih testova te su htjeli ispitati i utjecaj drugih glazbenih djela na kognitivne sposobnosti. Međutim, senzacija oko Mozartova efekta već je bila u svijetu i nije ju se dalo zaustaviti. Tadašnji guverner američke savezne države Georgia čak je naložio da svaka nova majka od države dobije CD s klasičnom glazbom.

Provedeni su brojni daljnji eksperimenti, no nijedna od studija nije pouzdano potvrdila rezultate izvornog istraživanja, zbog čega je efekt bio izložen snažnoj kritici. Legendarni Mozartov efekt čak se probio na šesto mjesto najvećih mitova suvremene psihologije. Inače, prvo mjesto među najvećim mitovima osvojila je poznata teorija da koristimo samo 10 posto kapaciteta mozga.

Tajna dječje inteligencije konačno otkrivena

Utjecaj glazbe znanstvenicima ipak nije dao mira pa su ga odlučili detaljnije istražiti. Neuroznanstvenik Sylvain Moreno s Rotmanovog istraživačkog instituta u kanadskom Ontariju otkrio je da glazba općenito ubrzava misaone procese u mozgu i povoljno djeluje na jezične sposobnosti djece. Tajna navodno leži u sličnosti zvukova glazbenih instrumenata i ljudske govorne komunikacije. Znanstvenici stoga smatraju da ljudski mozak ne razlikuje značajno glazbenu od govorne informacije.

Mogu li mladi glazbenici ovim sposobnostima profitirati u školi? I taj je zagonetka otkrivena. Znanstveni tim Martina Guhna s University of British Columbia u Vancouveru testirao je više od 112 tisuća učenika, od kojih se 13 % bavilo nekim glazbenim aktivnostima. Ta je skupina u raznim predmetima, poput engleskog, matematike i prirodnih znanosti, postizala bolje rezultate od ostalih.

Rezultati su potvrdili zanimljivu povezanost: učenici koji su se intenzivnije bavili glazbom imali su bolje ocjene od drugih. Pozitivan je efekt bio najučinkovitiji kod učenika koji su svirali neki instrument. Pjevanje samo po sebi navodno nije imalo značajniji utjecaj na školske rezultate.

Glazbeni instrumenti za djecu

Tražiš idealne glazbene instrumente za svoju djecu? Imamo širok izbor koji razvija kreativnost, motoričke sposobnosti i ljubav prema glazbi! Otkrij gitare, klavijature, bubnjeve i mnogo više, posebno dizajniranih za male glazbenike.

Odaberi ovdje

Koji je instrument najbolji za dijete? Ovisi o dobi

Pozitivan utjecaj glazbe na dijete očituje se u svakoj dobi. Dijete prvo može isprobati udaraljke. Već vrtićka djeca imaju razvijen prirodni osjećaj za ritam, a jednostavni instrumen­ti nalik igračkama idealan su uvod u svijet glazbe.

S instrumentima koji zahtijevaju složeniju motoričku koordinaciju, možeš početi između 3. i 5. godine. Idealni start predstavljaju klavijature sa skraćenom tipkovnicom. Imaju pregršt zabavnih zvukova, lagane su, jednostavno se upravlja njima i svojom svestranošću mogu poslužiti kao odlična osnova za kasnije svladavanje drugih instrumenata. Klasična gitara, blok-flauta ili violina već će tražiti ozbiljniju vježbu pod nadzorom mentora. Što se tiče gudačkih instrumenata, osobito gitara, dijete između 6. i 9. godine još bi trebalo koristiti skraćene verzije – ¼-gitaru, ½-gitaru ili ¾-gitaru. Sve popularniji danas su bubnjevi ili ukulele.